Republika Srbija
Apelacioni sud u Beogradu
Court of Appeal in Belgrade
Српски ћирилица Srpski latinica English

Arhiva

PRED APELACIONIM SUDOM U BEOGRADU ZA PRVE TRI GODINE POSTOJANjA OVOG SUDA REŠENO UKUPNO 84151 PREDMETA

20.02.2013.

Apelacioni sud u Beogradu počeo je sa radom 1. januara 2010. godine.

Sud pokriva teritoriju na kojoj živi preko 2 500 000 stanovnika i pored redovne drugostepene nadležnosti u predmetima sedam viših i deset osnovnih sudova sa područja ovog suda ima i drugostepenu nadležnost za teritoriju cele Republike Srbije za postupke iz oblasti organizovanog kriminala, ratnih zločina i visokotehnološkog kriminala. Od osnivanja sud je radio sa manjim brojem sudija od broja predviđenog odlukom Visokog saveta sudstva (88 sudija). U toku 2010. godine Apelacioni sud je radio sa 74 sudija, a u toku 2011. i 2012. godine sa 72 sudije.

 Sud je započeo rad sa 16546 starih predmeta koji su kao nerešeni preuzeti od nekadašnjih žalbenih sudova sa područja ovog suda. Među preuzetim predmetima bilo je i onih u kojima je postupak po žalbi trajao i po više godina, te su neke žalbe preuzete kao nerešene još iz 2005. i 2006. godine. Za period od 1. januara 2010. godine do 31. decembra 2012. godine sud je primio i 80505 novoprimljenih predmeta tako da je za prve tri godine u radu imao ukupno 97051 predmet.

Do 31. decembra 2012. godine Apelacioni sud je rešio sve preuzete predmete od nekadašnjih sudova, a uporedo su rešavani i novoprimljeni predmeti tako da je za tri godine u ovom sudu rešen ukupno 84151 predmet u svim materijama.

Od 84151 rešenih predmeta 70802 predmeta je konačno rešeno pred ovim sudom, od toga 57 predmeta u kojima je Apelacioni sud po žalbi odlučivao na odluku prvostepenog suda za krivična dela organizovanog kriminala i 25 predmeta u kojima je Apelacioni sud po žalbi odlučivao na odluku prvostepenog suda za ratne zločine. Procenat prvostepenih odluka koje su ukinute i vraćene prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje za tri godine u svim materijama je 18,09% u odnosu na ukupna broj predmeta koji su rešavani pred ovim sudom.

Imajući u vidu obavezu drugostepenog suda da pravnosnažno okonča spor ako je prvostepena presuda jednom već bila ukinuta uočena je tendencija povećanja broja otvorenih rasprava i pretresa pred ovim sudom, te je tako pred ovim sudom u građanskoj materiji do 31. decembra 2012. godine otvorena rasprava u 459 predmeta, u građanskoj materiji za radne sporove u 389 predmeta, a u krivičnoj materiji pretres je otvoren u 335 predmeta.  Takođe, utvrđeno je da i, pored toga, što su rezultati rada, u pogledu završenih predmeta, iz godine u godinu sve bolji sudije Apelacionog suda su još uvek opterećene  kako zbog tendencije povećanja priliva predmeta u svim materijama, tako i zbog nedovoljnog broja sudija.

 

APELACIONI SUD U BEOGRADU NASTAVLjA SVOJ RAD BEZ JOŠ JEDNOG IZUZETNOG SUDIJE TAMARE UZELAC ĐUROVIĆ

8.02.2013.

Usled navršenja radnog veka, sudiji Tamari Uzelac Đurović, je 2. februara 2013. godine, prestala sudijska funkcija u Apelacionom sudu u Beogradu čime ovaj sud nastavlja svoj rad sa sedamdeset i troje sudija (uključujući i vršioca funkcije predsednika suda).

Sudija Tamara Uzelac Đurović je ceo svoj radni vek, od 1973. godine, provela radeći u sudu. Sudija je od 1977. godine.

Od osnivanja Apelacionog suda sudija Tamara Uzelac Đurović je bila predsednik devetog veća Građanskog odeljenja, čiji su članovi veća bile sudije Dobrila Strajina i Sanja Lekić. Zbog specifičnog stila u pisanju odluka, koji je često među kolegama karakterisan i kao „književni“, bila je jedan od sudija čije su odluke najviše izdvajane u Odeljenju sudske prakse i čija će umešnost u pisanju ostati zabeležena i kroz internet stranicu ovog suda gde se nalazi veliki broj odluka koje su izašle upravo iz veća kojim je ona predsedavala. Na ovaj način sudija Tamara Uzelac Đurović je ostavila i neizbrisiv uticaj i na buduće generacije sudija i sudijskih pomoćnika. 

Biografiju sudije Tamare Uzelac Đurović možete pročitati ovde.

 

 
Si id non apparet, non ius deficit sed probatio (Paulus) – Ako se nešto ne dokaže, ne pravo, nego dokaz nedostaje