17. mart 2023. godine
RODOLjUB PETROVIĆ I DR.
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Smederevu K 35/19 od 5. oktobra 2022. godine okr. Rodoljub Petrović je zbog izvršenja krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114, stav 1, tačka 5. KZ i krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348, stav 4. KZ osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina, te mu je izrečena mera bezbednosti oduzimanja predmeta i to jedne ručne bombe M52, dok je okr. Sanela Petrović zbog izvršenja krivičnog dela teškog ubistva pomaganjem iz člana 114, stav 1, tačka 5. KZ osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 18 godina. Oštećeni su radi ostvarivanja imovinsko-pravnih zahteva upućeni na parnicu.
Okrivljeni Rodoljub Petrović je oglašen krivim što je 22. decembra 2018. godine, u Smederevu, lišio života iz koristoljublja pok. Milana Filipovića, a okr. Sanela Petrović istom pomogla u izvršenju krivičnog dela, na taj način što su, po prethodnom dogovoru da liše života pok. Milana Filipovića i da od njega oduzmu sav novac i druge dragocenosti koje kod njega pronađu, te ga je okr. Sanela Petrović mobilnim telefonom pozvala da dođe do kuće u Smederevu, te kada je pok. Milan Filipović došao okr. Sanela Petrović je po dogovoru sa okr. Rodoljubom Petrovićem otišla da sačeka pok. Milana Filipovića koji se tada nalazio kod parking servisa, što je ona učinila, te se sa njim sastala, a zatim ga je odvela u dvorište u kom se nalazi kuća u kome je stanovala sa okr. Rodoljubom i kada su ulazili u njihov stan koji se nalazi u suterenu kuće okr. Rodoljub, koji je bio sakriven iza stepeništa je prišao pok. Milanu sa leđa i metalnim delom lopate ga je udario jednom u predelu glave od kojeg udarca je pok. Milan pao, te se podigao i počeo da beži kroz dvorište, ali ga je okr. Rodoljub sustigao i više puta ga je udario po predelu glave, a zatim ga je udarao rukama po telu i glavi, a šakama mu je stezao vrat i u usta mu je stavio radničke rukavice, od kojih udaraca su nastupile povrede usled kojih je nastupila smrt, da bi potom iz garderobe pok. Milana iz kombi vozila kojim se pokojni dovezao u Smederevo uzeli sav novac i neke od stvari koje su se nalazili u kombi vozilu, a da bi sakrili izvršenje krivičnog dela okrivljeni su zajedno otišli u Beograd, te je okr. Rodoljub od rentakar agencije iznajmio putničko vozilo kojim su se dovezli do kuće u Smederevu u kojoj su stanovali, gde je okr. Rodoljub prethodno usmrtio pok. Milana, da bi nakon toga podobnim oruđem pok. Milanu odsekao ruke u ramenima i zglobovima i noge do iznad kolena, nakon čega je telo umotao u najlon crne kese za smeće, kao i ruke i delove donjih ekstremiteta, da bi sve to umotao u tepih, te su navedeni tepih sa telom pok. Milana izneli iz kuće i stavili u iznajmljeno putničko vozilo, nakon čega je okr. Sanela po dogovoru sa okr. Rodoljubom taksi vozilom išla napred, s tim što je u jednom trenutku poslala poruku da na putu nema policije, dok je za njom iznajmljenim vozilom išao okr. Rodoljub, te je okr. Sanela iz taksi vozila izašla posle takozvanog ležećeg policajca u Radincu blizu železničke stanice i tu je po dogovoru čekala okr. Rodoljuba koji je odvezao iznajmljeno vozilo do tzv. Crvene reke, odnosno do kanala u koji otiču otpadne vode iz železare i to do nasipa u blizini mosta, te je izneo telo pok. Milana iz vozila sa delovima tela koji su bili odsečeni i stavljeni u crne plastične vreće, a prethodno bili umotani u tepih, te ga je sa mosta bacio u kanal, da bi potom iznajmljenim putničkim vozilom pošao u Smederevo da bi stao u Radincu gde ga je čekala okr. Sanela i povezao je, te su se zatim vozilom odvezli u Smederevo, a nakon toga je okr. Rodoljub kombi vozilo kojim se dovezao pok. Milan odvezao i ostavio u Požarevcu na pakrking prostoru, dok je iznajmljeno vozilo oprao od krvi i drugih tragova i vratio ga rentakar agenciji.
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Smederevu, okrivljeni i njegovi branioci.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 9. februara 2023. godine doneo je rešenje Kž1 1210/22 kojim je, usvajanjem žalbi Višeg javnog tužioca u Smederevu i po službenoj dužnosti u odnosu na okr. Rodoljuba Petrovića, ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak. Prema okrivljenima produžen je pritvor do dalje odluke suda.
Po nalaženju Apelacionog suda, prvostepena presuda doneta je uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka budući da je izreka presuda nerazumljiva, protivrečna datim razlozima, dok su u presudi izostali razlozi o činjenicama koje su predmet dokazivanja, a razlozi koji su dati su međusobno protivrečni zbog kojih je i činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a od čega zavisi i pravilna primena zakona, pa stoga nije moguće ispitati zakonitost i pravilnost presude.
Po oceni Apelacionog suda, iz opisa radnji okr. Sanele Petrović opisani su svi bitni elementi saizvršilaštva kao oblika saučesništva u krivičnom delu. Naime, prvostepeni sud utvrđuje postojanje dogovora između okrivljenih da „namame“ pok. Filipovića, podelu uloga u ostvarenju zajedničkog plana lišenju života oštećenog, kako bi od njega oduzeli novac i vredne stvari koje je doneo iz inostranstva, zatim činjenicu da okr. Sanela sa okr. Rodoljubom deli deo novca dobijen prodajom stvari i koristi za plaćanje kirije i učestvuje sa više radnji u kontinuitetu u prikrivanju tragova krivičnog dela zajedno sa okr. Rodoljubom, sakrivajući telo pokojnog, koje je okr. Rodoljub prethodno isekao na delove. Dakle, brojnost, karakter i priroda opisanih radnji za koje prvostepeni sud utvrđuje da ih je okr. Sanela izvršila i za koje je oglašava krivom, zatim svest o zajedničkom delovanju sa okr. Rodoljubom i njena ključna uloga u dovođenju pokojnog oštećenog do samog mesta izvršenja krivičnog dela i omogućavanja okr. Rodoljubu da oštećenog liši života ukazuje da okr. Sanela sa umišljajem bitno doprinela izvršenju krivičnog dela, a što predstavlja saizvršilaštvo kao oblik saučesništva u krivičnom delu. Stoga se za sada ne može prihvatiti ni zaključak prvostepenog suda da je okrivljena pri ovako utvrđenom činjeničnom stanju postupala kao pomagač.
17. mart 2023. godine
PREDRAG PETROVIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 338/21 od 10. oktobra 2022. godine okr. Predrag Petrović je zbog izvršenja krivičnog dela ubistvo osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina. Porodica oštećenog je radi ostvarivanja svog imovinsko-pravnog zahteva upućena na parnicu.
Okrivljeni Predrag Petrović je oglašen krivim što je 16. juna 1994. godine, u Beogradu, lišio života sada pok. Milibora Petrovića, na taj način što je zajedno sa dva NN lica došao do stana gde je živeo oštećeni i nakon što je razbio staklo na ulaznim vratima stana, kroz otvor, iz pištolja ispalio jedan projektil u pravcu oštećenog koji se nalazio u stanu i koji je usled dejstva ispaljenog projektila zadobio povrede usled kojih je preminuo.
PODNOSIOCI ŽALBE
Okrivljeni i njegovi branioci.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 9. februara 2023. godine doneo je rešenje Kž1 1286/22 kojim je ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Prema okrivljenom pritvor je produžen do naredne odluke prvostepenog suda.
Po nalaženju Apelacionog suda, prvostepena presuda je doneta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka, budući da je izreka ožalbene presude protivrečna datim razlozima, dok su u pogledu činjenica koje su predmet dokazivanja u obraloženju prvostepene presude izostali razlozi, a razlozi koji su dati su nejasni i međusobno protivrečni, zbog čega je i činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, pa stoga nije moguće ispitati zakonitost i pravilnost presude.
9. mart 2023. godine
ŽELjKO URBAN
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 86/21 od 30. juna 2022. godine okr. Željko Urban je oslobođen od optužbe da je izvršio produženo krivično delo obljuba sa detetom iz člana 180, stav 1. KZ.
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Beogradu.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 9. februara 2023. godine doneo je presudu Kž1 995/22 kojom je odbio kao neosnovanu Višeg javnog tužioca u Beogradu i potvrdio prvostepenu presudu.
Po nalaženju Apelacionog suda, pravilno je prvostepeni sud ocenio da u dokaznom postupku nije izveden ni jedan dokaz koji direktno, jasno i neposredno ukazuje da je okrivljeni izvršio produženo krivično delo obljuba sa detetom kako mu se to optužnicom stavlja na teret, niti je Viši javni tužilac u Beogradu dostavio kakav materijalni dokaz da je okrivljeni od maja do septembra 2020. godine u Beogradu, u više navrata izvršio obljubu i sa njom izjednačen cilj sa detetom, maloletnom oštećenom na način kako je to bliže opisano optužnicom. S tim u vezi pravilno je prvostepeni sud analizirao i cenio kako pojedinačno tako i u vezi sa drugim dokazima izvedenim u toku dokaznog postupka, iskaz oštećene koja je svoj iskaz na glavnom pretresu promenila u odnosu na iskaz koji je dala u istrazi pred Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, pri čemu se u pogledu bitnih činjenica koja čine obeležja bića krivičnog dela za koje se okrivljeni tereti u ovom krivičnom postupku, tj. radnje izvršenja krivičnog dela za koje se okrivljeni tereti, oštećena nikada nije izjasnila, pa u nedostatku drugih materijalnih dokaza koji bi eventualno potvrdili navode optužnog akta, prvostepeni sud nije mogao doneti drugačiju odluku u ovoj krivično-pravnoj stvari.
detaljnije 10.02.2023.
24. febrauar 2023. godine
NIKOLA ELEZOVIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 45/17 od 15. decembra 2022. godine okr. Nikola Elezović je zbog izvršenja krivičnog dela teško delo protiv opšte sigurnosti iz člana 288, stav 2. KZ u vezi sa krivičnim delom izazivanje opšte opasnosti iz člana 278, stav 4. KZ i krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348, stav 4 KZ osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 godina i 4 meseca, te mu je izrečena mera bezbednosti oduzimanja predmeta izvršenja krivičnog dela i to jedna automatska puška sa 15 komada municije. Takođe, okrivljeni je obavezan da naknadi troškove krivičnog postupka. Oštećeni je radi ostvarivanja svog imovinsko-pravnog zahteva upućen na parnicu.
Okrivljeni Nikola Elezović je ogglašen krivim što je 13. avgusta 2016. godine, u Beogradu, opšte opasnim sredstvom i opšte opasnom radnjom izazvao opasnost za život i telo ljudi, na taj način što je iz automatske puške neovlašćeno nosio, te opšte opasnom radnjom – ispaljivanjem više hitaca iz iste izazvao opasnost za život Alena Kostića i za telo oštećenog M.K.Š, na taj način što je nakon susreta sa njima i kraće rasprave krenuo da se udaljava od istih pa kad je video da su oštećeni krenuli za njim, pri čemu su obojica u rukama držali neutvrđene predmete i njime udarcima oštetili njegovo vozilo koje je bilo parkirano ispred kuće u kojoj je on stanovao, a na kojem vozilu su mu probušili i prednje gume, u jednom momentu ušao u pomoćni objekat pored kuće u kojoj je zatekao automatsku pušku, te je iz iste, videvši da oštećeni nastavljaju da se kreću ka njemu, ispalio oko četiri hica u pravcu zemlje, a kojom prilikom se jedan projektil odbio od podloge, a zatim se raspao i jedan njegov delo pogodio oštećenog Alena Kostića nanevši mu tešku i po život opasnu povredu od koje je oštećeni i nakon ukazane pomoći u Urgentnom centru u Beogradu preminuo 14. avgusta 2016. godine, a nakon ispaljivanja hitaca okrivljeni se udaljio sa lica mesta noseći sa sobom navedenu automatsku pušku u čijem okviru se nalazilo 15 metaka, do momenta dolaska policijskih službenika i lišenja slobode.
PODNOSIOCI ŽALBE
Branilac okrivljenog u delu koji se odnosi na troškove krivičnog postupka.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 14. februara 2023. godine doneo je presudu Kž1 127/23 kojom je odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog i potvrdio prvostepenu presudu.
17. febrauar 2023. godine
MARJAN DIMITRIJEVSKI I DR.
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 243/20 od 13. maja 2022. godine okr. Marjan Dimitrijevski je zbog izvršenja krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348, stav 4. KZ i krivičnog dela posebni slučajevi falsifikovanja isprava iz člana 356, stav 5. KZ osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 meseci, okr. Nemanja Milutinović je zbog izvršenja krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana348, stav 4. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 meseci, dok je okr. Marko Drakula zbog izvršenja krivičnog dela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje iz člana 322, 4. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 meseci. Takođe, okrivljenima je izrečena i mera bezbednosti oduzimanja predmeta i to: pištolja i registarske oznake.
Okrivljeni Marjan Dimitrijevski i Nemanja Milutinović su oglašeni krivim što su 13. decembra 2019. godine, u Beogradu, neovlašćeno nosili konvertibilno oružje na taj način što su u putničkom motornom vozilu nosili gasno – startne pištolje, pri čemu se okr. Dimitrijevski nalazio na mestu vozača, okr. Drakula na mestu suvozača, a okr. Jovanović na mestu iza sedišta vozača, te okr. Milutinović na mestu iza mesta suvozača, na taj način što je okr. Milutinović neovlašćeno nosio pištolj sa okvirom u kome se nalazilo pet komada municije, a okr. Dimitrijevski tri pištolja, a u prtljažniku su pronađene dve registarske tablice, pri čemu je okr. Dimitrijevski sačinio falsifikovanu javnu ispravu na taj način što je neovlašćeno upotrebio pravi znak i to tako što je na teritoriji grada Beograda upravljao putničkim vozilom marke „Škoda fabia“ na kojem su bile postavljene registarske oznake koje pripadaju vozilu marke „Opel vektra“ čiji je vlasnik 30. novembra 2019. godine prijavio njihov nestanak.
Okrivljeni Marko Drakula je oglašen krivim što je 13. decembra 2019. godine, u Beogradu, silom pokušao da spreči službeno lice u vršenju službene radnje koju preduzima u okviru svojih ovlašćenja, pa je službenom licu nanesena teška telesna povreda na taj način što je dok se nalazio na mestu suvozača, nakon što su vozilu prišli policijski službenici, koji su na vidnom mestu imali istaknute policijske službene značke i koji su u tom trenutku vršili službenu radnju legitimisanja lica, otvorio vrata vozila i sa sedišta suvozača izašao napolje i pokušao da pobegne, nakon čega su policijski službenici povikali „Policija stani“, ali je on odgurnuo oštećenog policijskog službenika obema rukama u predelu grudi usled čega je oštećeni, pošto se nalazio na klizavom betonu, pao na tlo i zadobio teške telesne povrede.
Takođe, prvostepenom presudom okr. Marko Drakula i Nikola Jovanović su oslobođeni od optužbe da su 13. decembra 2019. godine zajednički sa okr. Dimitrijevskim i Milutinovićem izvršili, u saizvršilaštvu, krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348, stav 4. KZ.
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Beogradu, Marko Drakula i njegovi branioci, te branioci okr. Marjana Dimitrijevskog i Nemanje Milutinovića.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 30. januara 2023. godine doneo je presudu Kž1 1007/22 kojom je potvrdio prvostepenu presudu u oslobađajućem delu, dok je prvostepena presuda, u osuđujućujem delu, ukinuta i u tom delu predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Po nalaženju Apelacionog suda, prvostepena presuda je u osuđujućem delu zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka s obzirom na to da prvostepeni sud u pogledu činjenica koje su predmet dokazivanja nije dao jasne i neprotivrečne razloge pri čemu ni činjenično stanje nije potpuno utvrđeno budući da prvostepeni sud nije utvrdio sve činjenice koje su od značaja za pravilno presuđenje zbog čega je presuda morala biti ukinuta.
17. febrauar 2023. godine
UROŠ ĆERTIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 36/21 od 20. septembra 2022. godine okr. Uroš Ćertić je zbog izvršenja krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348, stav 4. KZ osuđen na kaznu kućnog zatvora uz primenu elektronskog nadzora u trajanju od 1 godine, te mu je izrečena mera bezbednosti oduzimanja predmeta i to pištolja sa 7 komada municije.
Okrivljeni Uroš Ćertić je oglašen krivim što je 4. avgusta 2020. godine, u holu filijale banke u Beogradu, neovlašćeno nosio pištolj u čijem okviru se nalazilo 7 metaka, a potom isti odbacio u kantu za otpatke, na kom mestu je pištolj i pronađen.
PODNOSIOCI ŽALBE
Branilac okrivljenog.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 6. februara 2023. godine doneo je presudu Kž1 76/23 kojom je odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog i potvrdio prvostepenu presudu.
17. febrauar 2023. godine
IGOR BABIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 561/20 od 21. septembra 2022. godine okr. Igor Babić je zbog izvršenja krivičnog dela ubistvo iz člana 113. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.
Okrivljeni Igor Babić je oglašen krivim što je 13. aprila 2020. godine, u Lazarevcu, u stanju smanjene uračunljivosti, ali ne bitno, lišio života sada pok. Dragana Radonjića tako što je došao kod njega u kuću i zadao mu ukupno sedam ubodina, i to četiri dok mu je bio okrenut leđima, a tri ubodine na bočnoj i prednjoj strani trupa, usled čega je pao na pod, pri čemu je na rukama imao hirurške rukavice, nakon čega je uzeo mobilni, zaključao ulazna vrata, ključeve poneo sa sobom i prilikom odlaska odbacio maramice i deo hirurške rukavice koje su pronađene, a usled nanetih ubodina došlo je do iskrvarenja i nastupanja smrti kod sada pok. Dragana Radonjića
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Beogradu, okrivljeni i njegov branilac.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 2. februara 2023. godine doneo je rešenje Kž1 1204/22 kojim je, usvajanjem žalbi okrivljenog i njegovog branioca, ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Prema okrivljenom produžen je pritvor do dalje odluke prvostepenog suda.
Po nalaženju Apelacionog suda, prvostepena presuda sadrži bitnu povredu odredaba krivičnog postupka s obzirom na to da o odlučnim činjenicama u obrazloženju nisu dati dovoljno jasni i argumentovani razlozi koji bi opravdavali zaključak o krivici okrivljenog, izvan razumne sumnje jer se zaključci prvostepenog suda zasnivaju na posrednim dokazima. Međutim, ovakvo zaključivanje prvostepenog suda se ne može prihvatiti kao nesumnjivo logično s obzirom na to da se iz ovakvog procesa izostavlja razlog nastanka povreda okrivljenog kritičnom prilikom usled kojih su nastali tragovci krvi na predmetnim maramicama, a u sklopu činjenica da u kući pokojnog nisu pronađeni DNK tragovi okrivljenog, a da je veštačenjem utvrđeno da se pokojni nije branio. Navedeno se odnosi i na zaključak prvostepenog suda da prihvati deo odbrane da je kritičnom prilikom okrivljeni nosio rukavice, a u pogledu posrednog zaključivanja osnovano se ukazuje i na nelogičnost zaključka da je okrivljeni nakon lišenja života pokojnog uzeo njegov telefon kako bi prikrio dokaze i da zaključao ulazna vrata kuće sa spoljašnje strane, a ključeve poneo sa sobom.
17. febrauar 2023. godine
IVAN MITROVIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 416/22 od 26. oktobra 2022. godine okr. Ivan Mitrović je zbog izvršenja krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246, stav 1. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina, te mu je izrečena mera bezbednosti oduzimanja predmeta i to: opojne droga heroin neto mase 999,41 grama, smešu kofeina i paracetamola ukupne neto mase 996 grama i opojnu drogu amfetamin ukupne neto mase 982,72 grama.
Okrivljeni Ivan Mitrović je oglašen krivim što je 16. aprila 2022. godine, u Beogradu, neovlašćeno radi prodaje prenosio opojnu drogu i to opojnu drogu heroin neto mase 999,41 grama, smešu kofeina i paracetamola ukupne neto mase 996 grama i opojnu drogu amfetamin ukupne neto mase 982,72 grama.
PODNOSIOCI ŽALBE
Branilac okrivljenog.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 18. januara 2023. godine doneo je presudu Kž1 1275/22 kojom je odbio kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog i potvrdio prvostepenu presudu.
17. febrauar 2023. godine
RADOMIR BLAGOJEVIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 632/20 od 15. aprila 2022. godine okr. Radomir Blagojević je zbog izvršenja krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114, stav 1, tačka 1. KZ i krivičnog dela silovanje iz člana 178, stav 1. KZ osuđen na jedinstvenu kaznu doživotnog zatvora. Oštećeni su radi ostvarivanja imovinsko – pravnog zahteva upućeni na parnicu.
Okrivljeni Radomir Blagojević je oglašen krivim što je:
PODNOSIOCI ŽALBE
Branilac okrivljenog i oštećena.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 16. januara 2023. godine doneo je rešenje Kž1 671/22 kojim je, usvajanjem žalbe branioca okrivljenog, ukinuo prvostepenom presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak, dok je žalba oštećene odbačena kao nedozvoljena. Prema okrivljenom produžen je pritvor do dalje odluke suda.
Po nalaženju Apelacionog suda, prvostepena presuda sadrži bitnu povredu odredaba krivičnog postupaka jer u istoj nisu navedeni razlozi o činjenicama koje su predmet dokazivanja, a dati razlozi su potpuno nejasni i u znatnoj meri protivrečni. Naime, prvostepeni sud nije dao jasne, ubedljive i dovoljne razloge za svoju odluku da se okrivljeni osudi na doživotni zatvor budući da je u prvostepenoj presudi samo parafraziran zakonski tekst bez ikakve ozbiljnije ocene zašto je baš najstrožija kazna – doživotni zatvor nužna i opravdana.
10. febrauar 2023. godine
NIKOLA MALBAŠA
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 639/20 od 1. avgusta 2022. godine okr. Nikola Malbaša je zbog izvršenja krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i 6 meseci.
Okrivljeni Nikola Malbaša je oglašen krivim što je 8. jula 2020. godine, u Beogradu, pokušao da liši života oštećenog Igora Neškovića, na taj način što se prethodno dogovorio sa oštećenim da se sastanu, pa kada je seo na mesto suvozača u parkirano vozilo u kome ga je Nešković čekao, istom je zadao više sekotina u predelu leve i desne ruke, kao i ubodnu ranu u predelu grudnog koša, nanevši mu tešku telesnu povredu opasnu po život, nakon čega je napustio lice mesta.
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Beogradu i branioci okrivljenog.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 11. januara 2023. godine doneo je presudu Kž1 1228/22 kojom je, usvajanjem žalbi branilaca okrivljenog, preinačio prvostepenu presudu, samo u pogledu odluke o kazni, i okr. Nikolu Malbašu, zbog izvršenja krivičnog dela ubistvo u pokušaju iz člana 113. KZ osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine. U preostalom, nepreinačenom delu, prvostepena presuda je potvrđena.
Po nalaženju Apelacionog suda, u delu odluke o krivičnoj sankciji, prvostepeni sud je pravilno od olakšavajućih okolnosti na strani okrivljenog cenio njegov raniji život, njegove lične i porodične prilike, dok mu otežavajućih okolnosti nije našao, zatim činjenicu da je delo ostalo u pokušaju, za šta zakon predviđa da se kazna može ublažiti. Međutim, Apelacioni sud nalazi da je prvostepeni sud dao manji značaj olakšavajućim okolnostima, bez obzira što je kaznu ublažio, zbog čega je Apelacioni sud, dajući adekvatan značaj navedenim olakšavajućim okolnostima, a u odsustvu otežavajućih okolnosti, navedene olakšavajuće okolnosti cenio kao naročito olakšavajuće okolnosti, te je okrivljenog osudio na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine nalazeći da će se ovako izrečenom kaznom zatvora ostvatiti u odnosu na okrivljenog svrha kažnjavanja, a u okviru opšte svrhe krivičnih sankcija.
detaljnije 6.01.2023.
31. januar 2023. godine
JELENA ŠPAGOVIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 50/20 od 1. juna 2022. godine okr. Jelena Špagović je zbog izvršenja krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114, stav 1, tačka 5. KZ osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 30 godina. Oštećeni je radi ostvarivanja svog imovinsko-pravnog zahteva upućen na parnicu.
Okrivljena Jelena Špagović je oglašena krivom što je 15. juna 2019. godine, u Beogradu-Zemunu, u stanju smanjene uračunljivosti, ali ne bitno, lišila života oštećenu Majdu Garović „iz koristoljublja“, na taj način što je navedenog dana, pre 12:00 časova, telefonskim putem pozvala oštećenu da dođe u stan u kom je boravila kako bi joj, po prethodnom dogovoru koji su postigle u telefonskoj prepisci isplatila dugovani novčani iznos od 2.450,oo evra po osnovu zajma koji joj je oštećena dala nekoliko meseci ranije, da bi nakon što je oštećena došla do stana na navedenoj adresi, okrivljena istoj saopštila da nije u mogućnosti da joj isplati dug u celosti, već samo polovinu istog, odnosno iznos od 1.200,oo evra koje je imala kod sebe, zbog čega je došlo do rasprave i međusobnog guranja okrivljene i oštećene, da bi u jednom trenutku okrivljena uzela veliku porcelansku šolju sa obližnjeg stočića i njome oštećenoj zadala dva udarca u glavu koji način je oštećenoj, koja je potom pala na fotelju, nanela povredu u vidu posekotine glave, pri čemu se šolja razbila, te je uzela drugu šolju sa stočića i njome oštećenoj zadala još jedan udarac u glavu, dok je ista u svesnom stanju pružala otpor sa fotelje na kojoj se nalazila, nakon čega je okrivljena iz dnevne sobe otišla u kuhinju odakle je uzela kuhinjsku posudu, odnosno šerpu ili činiju, a potom istom posudom nastavila da udara oštećenu u glavu, sve dok ista usled zadatih udaraca nije izgubila svest na fotelji, nakon čega je oštećenu pokušala da zadavi rukama, za šta nije imala snage, te je otišla u kupatilo odakle je uzela električni kabl od epilatora, obmotala ga oko vrata oštećene, stavila joj jastuk preko lica, te zategla kabl i držala sve dok nije osetila bol u rukama, da bi potom pustila taj kabl i videla da oštećena i dalje diše, te je sa sebe skinula majicu i njome obmotala svoje ruke kako bi ih zaštitila i time otklonila bol koji je osetila dok je kablom pokušavala da zadavi oštećenu, nakon čega je nastavila da je davi na isti način sve dok nije primetila da se njen grudni koš više ne pomera, te je nakon toga prisvojila nakit koji je oštećena nosila na sebi i koji je sa iste spao prilikom sukoba, te je taj nakit spakovala u posebnu kesicu, kao i novčanik crvene boje sa neutvrđenom količinom novca i bus-plus karticu na ime oštećene, par sunčanih i dioptrijskih naočara sa tragovima krvi, te je u posebne kese upakovala dva okrvavljena jastuka kao i okrvavljenu odeću, dok je telo pokojne oštećene u položaju fetusa postavila u kofer koji je držala u stanu, nabijajući delove tela u isti sve dok nije uspela da ga zatvori, a zatim kofer na točkićima odgurala do spavaće sobe gde ga je ostavila, nakon čega je čistila dnevnu sobu 3% hidrogenom, istuširala se, te sa suprugom otišla u tržni centar, da bi tri dana kasnije izvadila navedeni kofer iz spavaće sobe u koju je u međuvremenu samo povremeno ulazila kako bi proverila da li se oseća smrad tela oštećene, a zatim isti kofer na točkićima izvukla iz stana koji se nalazio na prvom spratu iste zgrade, potom niz stepenice, sve do izlaza iz zgrade, nakon čega je, uz pomoć komšije koji je naišao, ugurao navedeni kofer na zadnje sedište vozila koji je ispred zgrade dovezao prijatelj, dok je kese sa okrvavljenim jastucima i odećom smestila u gepek istog vozila, da bi se potom njime odvezla do naseljenog mesta Krčedin gde je zaustavila vozio u blizini niza neograđenih kontejnera za smeće da bi potom noseći higijenske rukavice na rukama sa zadnjeg sedišta izvukla kofer, zatim oborila jedan metalni sivi kontejner za smeće i u njega ugurala kofer na kojem je otvorila rajflešlus zatim ga polila benzinom koji je sipala u mali kanistar na usputnoj benzijskoj pumpi te zapalila upaljačem, usled čega je došlo do posmrtnog delovanja plamena, odnosno do potpune ugljenizacije oštećene, a zatim se udaljila sa lica mesta, potom, sutradan u večernjim časovima sa bratom izbacila fotelju prekrivenim belim čaršavom u obližnji kontejner, s obzirom na to da nije mogla ukloniti fleke od krvi pokojnice, te je po odlasku brata istu fotelju u kontejneru zapalila, da bi nakon toga deo nakita koji je pripadao oštećenoj prodala u zlatari za ukupno 142.600,oo dinara, te za 9.060,oo dinara, pri čemu je za sebe zadržala jedan prsten, novčanik, bus-plus karticu i naočare, čime je pribavila materijalnu korist u vidu uvećanja svoje imovine, dok je novac u iznosu od 1.200,oo evra koji je namenila za povrat dela duga koji je imala prema oštećenoj kao poveriocu za isplatu predujma troškova zakupnine stana.
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Beogradu i okrivljena.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 5. decembra 2022. godine doneo je presudu Kž1 909/22 kojom je odbio kao neosnovane sve žalbe i potvrdio prvostepenu presudu.
27. januar 2023. godine
ZVONIMIR VLASTIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 66/17 od 11. marta 2022. godine okr. Zvonimir Vlastić je zbog izvršenja krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114, stav 1. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 godina.
Okrivljeni Zvonimir Vlastić je oglašen krivim što je dana 28. oktobra 2016. godine, u kući u Beogradu, lišio na svirep način oštećenu Svetlanu Vlastić, svoju sestru, na taj način što je zamahom ruke u kojoj je držao sekiru, oštricom sekire više puta udario oštećenu koja se nalazila u uspravnom položaju, prednjom stranom tela okrenuta ka njemu, i koja je pokušavala da se odbrani, zaklanjujući rukama glavu i telo i hvatajući sekiru i naneo joj povrede tokom čijeg nanošenja je oštećena trpela strah i bolove najjačeg intenziteta, a kada je usled udarca pala na pod spavaće sobe okrivljeni joj je uzastopnim snažnim udarcima oštricom sekire u predelu glave, dok se nalazio iznad nje vršeći svojim telom pritisak na njena leđa, naneo joj povrede od kojih je oštećena preminula na licu mesta.
PODNOSIOCI ŽALBE
Okrivljeni i njegov branilac.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 22. decembra 2022. godine doneo je rešenje Kž1 606/22 kojim je, usvajanjem žalbi okrivljenog, ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Prema okrivljenom je produžen pritvor do naredne odluke prvostepenog suda.
Po nalaženju Apelacionog suda, prvostepena presuda je doneta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka budući da su u presudi izostali razlozi o činjenicama koje su predmet dokazivanja, pri čemu je povređeno i pravo na odbranu okrivljenog, pa stoga nije moguće ispitati zakonitost i pravilnost prvostepene presude zbog čega se ukidanje prvostepene presude pokazuje nužnim.
U konkretnom slučaju od samog početka krivičnog postupka bilo je poznato da okrivljeni ima određeno oštećenje sluha, te da je ova činjenica isticana tokom postupka, pri čemu se u spisima nalazi medicinska dokumentacija koja ovu činjenicu potkrepljuje, posebno imajući u vidu i transkripte iz kojih proizlazi da okrivljeni ne uspostavlja jasnu komunikaciju sa predsednikom veća niti sa ostalim strankama u postupku, posebno u periodu kada je bila na snazi zaštitna mera da svi učesnici u postupku moraju da imaju maske preko lica, te da se okrivljeni, između ostalog, žalio i da ne može da razume i da ne zna šta se dešava na onim pretresima na kojima mu je neko od stranaka bio okrenut leđima. Iz iznetih razloga, po nalaženju Apelacionog suda, prvostepeni sud je imao obavezu da utvrdi prirodu, karakter i stepen oštećenja sluha kod okrivljenog, kao i uticaj istog na njegovu mogućnost komuniciranja sa okolinom i njegovo razumevanje svih učesnika u postupku tokom izvođenja dokaza pred prvostepenim sudom. Dakle, potrebno je da prvostepeni sud u ponovnom postupku veštačenjem utvrdi koliko je oštećenje sluha kod okrivljenog, da li je u mogućnosti da čuje i da prati tok pretresa kako njegovo pravo na odbranu ne bi bilo ugroženo.
27. januar 2023. godine
FILIP GAVRANOVIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 593/21 od 8. juna 2022. godine okr. Filip Gavranović je zbog izvršenja krivičnog dela teško ubistvo iz člana 114, stav 1, tačka 5. KZ, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 godina, te mu je oduzeta imovinska korist u iznosu od 4.960,oo evra i 58.490,oo dinara. Oštećene su radi ostvarivanja svojih imovinsko-pravnih zahteva upućene na parnični postupak.
Okrivljeni Filip Gavranović je oglašen krivim što je 3. novembra 2017. godine u večernjim časovima, u staklorezačkoj radnji u Beogradu, u stanju smanjene uračunljivosti do stepena bitnog, ali ne i bitno iz koristoljublja lišio života oštećenog Nikolu Ostojića, na taj način što je navedenog dana u popodnevnim časovima bio u društvu sa oštećenim, a sa kojim se intenzivno družio duži vremenski period, od istog pozajmljivao novac i o kome je imao saznanja o privatnom i poslovnom životu i o tome da sakuplja i poseduje novac za finalnu realizaciju otkupa poslovnog prostora u kome je pekara koju je držao, sedevši u kafiću u neposrednoj blizini pekare koju je vodio oštećeni, kao i u neposrednoj blizini staklorezačke radnje, kojom prilikom su nakon provedenog vremena uz razgovor i uz konzumiranje alkoholnog pića, za koje vreme ga je a i neposredno pre toga i tokom zajedničke vožnje u povratku sa posla svedok I.S. usmeno i putem telefona uporno opominjala i insistirala da te večeri njenom drugu svedoku L.Ž. vrati dug u iznosu od 2.000,oo evra koji i pored opominjanja, već dugo nije vratio, on i oštećeni zajedno napustili navedeni objekat, a potom, neposredno posle toga, dok su boravili u staklorezačkoj radnji, oštećenom, dok se nalazio u nekom od položaja glavom niže u odnosu na njega (sedeći ili ležeći položaj) naneo najmanje 26 udaraca višekratnim, aktivnim dejstvom tupine jako zamahnutog mehaničkog oruđa – udarcima, čekićem i gletom, od kojih udaraca su nastale zaživotno u kratkom vremenskom razmaku, jedna za drugom, povrede u predelu glave usled kojih je nastupila smrt oštećenog, nakon čega je njegovo telo ostavio u paravanom odvojenom delu radnje, napustio radnju i potom se našao, po dogovoru, sa I.S, pa kada se pojavio sav crven u licu, mokar, krvavih ruku, sa natečenim i u posekotinama šakama, ostavio suprugu da ga ponovo sačeka, vratio se do staklorezačke radnje, uzeo torbicu oštećenog u kome su bile lične stvari, izdvojio deo novca koji je poneo sa sobom, a torbicu i deo novca i ličnih stvari ostavio u fioci i ponovo se našao sa I.S, koja ga je i dalje čekala u kolima kada joj je pokazao rukama novac u iznosu od 1.800,oo evra, nakon čega su se zajedno odvezli do restorana gde je po dogovoru novac u iznosu od 2.000,oo evra kao svoj dug vratio svedoku L.Ž, a to je novac koji je uzeo iz torbice oštećenog, u kojoj se pored ostalog novca, nalazila i 5.000,oo evra koje je navedenog dana ošećenom na ime davanja na zajam predala svedok D.R, a koji ostatak novca, torbica i telo oštećenog su pronađeni prilikom pretresa staklorezačke radnje 6 i 7. novembra 2017. godine, a do pronalaska tela okrivljenog se postupalo pri prijavi o njegovom nestanku.
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Beogradu, okrivljeni i njegov branilac.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 12. decembra 2022. godine doneo je presudu Kž1 739/22 kojom je odbio kao neosnovane sve žalbe i potvrdio prvostepenu presudu.
Po nalaženju Apelacionog suda, u delu odluke o krivičnoj sankciji, prvostepeni sud je pravilno od olakšavajućih okolnosti na strani okrivljenog uzeo u obzir činjenicu njegovog ranijeg života, a od otežavajućih okolnosti pod kojima je krivično delo izvršeno – da je lišio života svog dugogodišnjeg prijatelja, da je pritom iskazao veliku upornost o čemu svedoči brojnost povreda koje su kritičnom prilikom nanete oštećenom, zatim njegovo ponašanje i držanje nakon izvršenog krivičnog dela imajući u vidu da je danima nakon kritičnog događaja učestvovao u potrazi za oštećenim, da je sutradan upravo iz pekare oštećenog uzeo na poslugu kofu sa vodom kako bi počistio nered nastao u radnji prethodne večeri i u kojoj se telo oštećenog nalazilo. Potom je ovim okolnostima dao adekvatan značaj i okrivljenog osudio na kaznu zatvora u trajanju od 30 godina.
20. januar 2023. godine
VASILIJE MIRKOVIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 274/19 od 24. marta 2022. godine okr. Vasilije Mirković je zbog izvršenja krivičnog dela ubistvo iz člana 113. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina. Oštećeni je radi ostvarivanja svog imovinsko-pravnog zahteva upućen na parnicu.
Okrivljeni Vasilije Mirković je oglašen krivim što je 23. decembra 2018. godine, ispred ugostiteljskog objekta u Beogradu – Obrenovcu, lišio života oštećenog Stefana Lazarevića, na taj način što je oštećenom, nakon verbalnog sukoba, više puta udario zatvorenom šakom desne ruke u predelu glave i tela, a zatim zamakom ruke u kojoj je držao nož, oštećenog koji se nalazio u uspravnom položaju, prednjom levom stranom tela okrenutom ka njemu, ubo oštricom noža pet puta i naneo mu povrede koje predstavljaju tešku i po život opasnu telesnu povredu koje su dovele do gubitka kritične količine krvi i poremećaja svesti kod oštećenog i dominantno uticale na nastanak smrti oštećenog, koji je od zadobijenih povreda preminuo u Domu zdravlja Obrenovac, a okrivljeni je napustio lice mesta.
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Beogradu i branilac okrivljenog.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 20. decembra 2022. godine doneo je presudu Kž1 534/22 kojom je odbio kao neosnovane sve žalbe i potvrdio prvostepenu presudu.
13. januar 2023. godine
DENIS KONSTANTINOVIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu K 69/22 od 21. oktobra 2022. godine okr. Denis Konstantinović je zbog izvršenja krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297, stav 4. u vezi sa članom 289, stav 3. KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine i 6 meseci, te mu je izrečena mera bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 5 godina od dana pravnosnažnosti presude. Oštećeni su radi ostvarivanja svojih imovinsko-pravnih zahteva upućen na parnicu.
Okrivljeni Denis Konstantinović je oglašen krivim što je 17. novembra 2021. godine, u Beogradu, na Mirijevskom bulevaru koji se sastoji od četiri kolovozne trake, kao učesnik u saobraćaju na putevima upravljajući vozilom marke „BMW 320d“, za čije upravljanje nije imao vozačku dozvolu i koje nije bilo registrovano, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, time je tako ugrozio javni saobraćaj da dovede u opasnost život i telo ljudi, pa je usled toga nastupila smrt oštećene Z.Ž, na taj način što se kretao brzinom koja nije bila manja od 82 km/č, na deonici gradske ulice, gde je brzina kretanja opštim pravilom ograničena na 50 km/č, te je zbog nedozvoljene brzine izgubio kontrolu nad vozilom, pa se vozilo zanelo na kolovozu, skrenulo najpre u levu stranu i prešlo preko središnje razdelne linije sa desne na levu kolovoznu traku, namenjenu za kretanje vozilo iz suprotnog smera, krećući se uz zanošenje u svoju desnu bočnu stranu, a potom je izletelo sa kolovoza na trotoar sa leve strane i desnom bočnom stranom udarilo u pešaka oštećenu pok. Z.Ž. koja se nalazila na trotoaru kao i u metalni stup ulične rasvete koji je usled udara odvaljen iz ležišta i oboren na trotoar i kolovoz ulice na udaljenosti od 45 metara od svog ležišta, te je usled siline udara pešak oštećena odbačena i oborena na kolovoz dok je vozilo kojim je upravljao okrivljeni nastavilo kretanje zanošenjem po trotoaru i udaranje u betonski zid i metalnu ogradu pored kolovoza, a zatim se odbilo i ponovo vratilo na kolovoz ulice gde se zaustavilo na udaljenosti od 35 metara od mesta izletanja vozila, kojom prilikom je oštećena zadobila teške telesne povrede od kojih je na mestu događaja nastupila smrt.
PODNOSIOCI ŽALBE
Branilac okrivljenog.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 27. decembra 2022. godine doneo je presudu Kž1 1229/22 kojom je, usvajanjem žalbe branioca okrivljenog, preinačio prvostepenu presudu, u delu odluke o krivičnoj sankciji, i okr. Denisa Konstantinovića zbog izvršenja krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297, stav 4. u vezi sa članom 289, stav 3. KZ osudio na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine. U preostalom, nepreinačenom, delu prvostepena presuda je potvrđena.
Po nalaženju Apelacionog suda, u pogledu odluke o krivičnoj sankciji, pravilno je prvostepeni sud od olakšavajućih okolnosti na stranih okrivljenog uzeo u obzir potpuno priznanje činjeničnih navoda optužbe, njegove porodične prilike i starosnu dob, te izraženo kajanje zbog posledica koje su nastale usled nezgode, a od otežavajućih okolnosti pravilno je našao da je vozilom upravljao bez položenog vozačkog ispita i dozvole, da je višestruko prekršajno kažnjavan zbog vožnje neregistrovanog vozila i vožnje bez dozvole. Međutim, Apelacioni sud nalazi da prvostepeni sud olakšavajućim okolnostima na strani okrivljenog nije dao dovoljan značaj, dok je otežavajućim okolnostima dao preveliki značaj, te je prvostepena presuda u tom delu preinačena, nalazeći da će se istom u potpunosti ostvariti svrha kažnjavanja.
6. januar 2023. godine
GORAN PAPIĆ
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije, K Po4 70/21 od 23. avgusta 2022. godine okr. Goran Papić je zbog izvršenja krivičnog dela trgovina uticajem iz člana 366, stav 3 KZ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 4 meseca, te mu je izrečena mera bezbednosti zabrane vršenja poziva policijskog službenika u trajanju od 10 godina od dana pravnosnažnosti presude.
Okrivljeni Goran Papić je oglašen krivim što je 15. aprila 2020. godine, u Beogradu - GO Čukarica, kao zamenik načelnika Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, koristeći svoj pretpostavljeni uticaj, zbog poznate činjenice da je bio lični prijatelj tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srbije – Nebojše Stefanovića, posredovao kod Milenka Munižabe, u to vreme, načelnika Uprave kriminalističke policije Policijske uprave za grad Beograd, da se izvrši službena radnja koja se ne bi smela izvršiti i to da se Marku Miljkoviću vrati blindirano putničko motorno vozilo marke „BMV“, model 760 LI, koje je istog dana od njega oduzeto od strane ovlašćenog službenog lica PU za grad Beograd, radi veštačenja i vršenja ostalih provera na vozilu, kojom prilikom je od Miljkovića oduzeto i ovlašćenje za upravljanje i raspolaganje istim, izdato na imena Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Beogradu i branilac okrivljenog.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održane sednice veća, dana 5. decembra 2022. godine doneo je presudu kojom je, usvajanjem žalbe Višeg javnog tužioca u Beogradu, preinačio prvostepenu presudu, u pogledu odluke o kazni, i okr. Gorana Papića za izvršenje krivičnog dela trgovina uticajem iz člana 366, stav 3 KZ osudio na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine. U preostalom, nepreinačenom, delu prvostepena presuda je potvrđena.
Po nalaženju Apelacionog suda, u delu odluke o krivičnoj sankciji, prvostepeni sud je pravilno od olakšavajućih okolnosti na strani okrivljenog cenio lične i porodične prilike, dok je od otežavajućih okolnosti pravilno imao u vidu jačinu zaštićenog dobra, odnosno težinu posledice, tačnije iako je zaštićeni objekat u konkretnom slučaju službena dužnost, posredno se posledica manifestuje na ugrožavanje bezbednosti društva i građana jer je okrivljeni krivično delo izvršio kao zamenik načelnika službe policije koja je formirana i kojoj je cilj borba protiv organizovanog kriminala, i da je on upravo u tom svojstvu činio pogodnost licu koje je nesumnjivo za policiju još tada pripadalo organizovanom kriminalnom miljeu, te time kao drugopozicionirano službeno lice u hijerarhiji navedene službe, činio upravo suprotno onome što je cilj i svrha organizovanja i rada Službe za borbu protiv organizovanog kriminala. Međutim, po oceni Apelacionog suda, osnovano se izjavljenom žalbom Višeg javnog tužioca u Beogradu, utvrđenim olakšavajućim okolnostima dao preveliki značaj u odnosu na težinu društvene opasnosti krivičnog dela i jačinu zaštićenog dobra, pa je Apelacioni sud preinačio presudu u tom delu i okrivljenog osudio na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine nalazeći da je ista srazmerna težini i stepenu krivice okrivljenog kao i da je nužna, ali i dovoljna za postizanje svrhe kažnjavanja.
6. januar 2023. godine
A.Ž.
PRVOSTEPENA ODLUKA
Presudom Višeg suda u Beogradu, Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije, K Po4 63/20 od 28. januara 2021. godine A.Ž. je oslobođen od optužbe da je izvršio krivično delo nesavestan rad u službi iz člana 361, stav 2. KZ.
PODNOSIOCI ŽALBE
Viši javni tužilac u Beogradu.
DRUGOSTEPENA ODLUKA
Apelacioni sud u Beogradu, nakon održanog pretresa, doneo je 1. novembra 2022. godine presudu Kž1 244/22 kojom je, usvajanjem žalbe, preinačio prvostepenu presudu i okr. A.Ž. zbog izvršenja krivičnog dela nesavestan rad u službi iz člana 361, stav 2. KZ izrekao uslovnu osudu kojom mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 meseci i istovremeno odredio da se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od 2 godine od dana pravnosnažnosti presude ne izvrši drugo krivično delo (Napomena: protiv ove presude dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u trećem stepenu).
Okrivljeni A.Ž. je oglašen krivim što je 11. oktobra 2017. godine, u Sopotu, kao ovlašćeno službeno lice Policijske stanice Sopot, postupajući kao specijalizovani i sertifikovani policijski službenik za postupanje po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici, po prijavi Jasmine Jovanović koja je prijavila Dragana Nikolića, kao nevenčanog supruga da je 10. oktobra 2017. godine udario u predelu glave i da je dve godine unazad maltretira, kršenjem zakona, drugih propisa i opštih akata, očigledno nesavesno postupao u vršenju službe tako što nije izvršio sve obaveze koje je imao u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici, te je, nakon dovođenja Dragana Nikolića u PS Sopot, kao mogućeg učinioca, pružio mu priliku da se izjasni o svim bitnim činjenicama i nakon što je prikupio potrebna obaveštenja od drugih, propustio da zatraži mišljenje Centra za socijalni rad, zatim da odmah izvrši procenu rizika neposredne opasnosti od nasilja u porodici, gde su kao rizici o kojima se naročito vodi računa, navedeni da učinilac nasilja ima pristup oružju, iako je proveru izvršio, a što je bio konkretan slučaj, s obzirom na to da je Dragan Nikolić imao registrovana tri oružja na svoje ime, rizik da je mogući učinilac ranije ili pre procene rizika učinio nasilje u porodici, te da donese odluku o potrebi izricanja hitne mere za sprečavanje nasilja u porodici te da odmah dostavi sva dostupna obaveštenja o nasilju u porodici ili neposrednoj opasnosti od njega i procenu riziku nadležnom javnom tužiocu, centru za socijalni rad i grupi za koordinaciju i saradnju, te na taj način nije primenio sve radnje i obaveze koje je imao po zakonu, pa je usled toga došlo do teške povrede prava drugog jer je uskraćena bilo koja vrsta fizičke, pravne i socijalne zaštite žrtvi nasilji, sada pok. J.J, a koje postupanje okrivljenog je za krajnju posledicu imalo da je 6. novembra 2017. godine Dragan Nikolić lišio života Jasminu Jovanović upotrebom pištolja koji ima u legalnom posedu.
Prilikom donošenja odluke i zaključka da je okrivljeni kriv i da su se u njegovim radnjama stekla sva obeležja krivičnog dela nesavestan rad u službi Apelacioni sud je cenio činjenice da je okrivljeni očigledno uključen u predmet po pozivu drugog policijskog službenika kao neko ko je sertifikovani policajac za nasilje u porodici, te da je okrivljeni obavio razgovor sa pokojnom Jasminom Jovanović i da je nakon toga nastavio dalji rad u predmetu i ispitao pokojnog Dragana Nikolića, njegovog brata, preduzeo radnje ispitivanja vezano za posedovanje oružja, sačinio i potpisao nalog za izvršenje službenog zadatka i u istom, između ostalog, naveo da je Jasmina Jovanović prijavila nevenčanog supruga Dragana Nikolića da je 10. oktobra 2017. godine udario u predelu glave i da je dve godine unazad maltretira, obavestio nadležnog tužioca, što faktički znači da je počeo da primenjuje i postupa u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici i posebnog protokola o postupanju policije koji se tiču mera po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici, našavši da su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi, ali je iz samo njemu znanih razloga, prekinuo sa primenom istih, propustivši da izvrši radnje bliže navedene u optužnom aktu, zbog čega očigledno nije u svemu postupao u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici.
Na ovaj način okrivljeni je očigledno nesavesno postupao jer kao službeno lice – policijski sužbenik PS Sopot nije izvršio obaveze iz pomenutih propisa, iako je za to bio stručan, čime je grubo povredio svoje obaveze a koje prevazilaze običnu nemarnost usled čega je došlo do teške povrede pokojne Jasmine Jovanović jer joj je radnjama okrivljenog uskraćena bilo koja vrsta fizičke, pravne i socijalne zaštite koje je kao žrtva nasilja imala u skladu sa navedenim zakonom, a što je u direktnoj uzročno-posledičnoj vezi sa činjenicom da je dana 6. novembra 2017. godine od strane emotivnog partnera Dragana Nikolića ubijena vatrenim oružjem koje je imao u legalnom posedu, a koje nije oduzeto od njega, iako su za to postojali svi uslovi.
detaljnije