Republika Srbija
Apelacioni sud u Beogradu
Court of Appeal in Belgrade
Српски ћирилица Srpski latinica English

3. april 2011. godine

Konačne presude za Uroša Mišića i Andriju Draškovića

BEOGRAD - Konačna presuda Urošu Mišiću, optuženom za pokušaj ubistva žandarma Nebojše Trajkovića, biće doneta kada sudsko veće ponovo razmotri i preispita sve dokaze, a među njima i ključni dokument o eventualnim zaduženjima povređenog policajca na utakmici na kojoj je došlo do ovog incidenta, koji nam je MUP Srbije naknadno dostavio, kaže za „Blic” sudija Radmila Dragičević Dičić, predsednica beogradskog Apelacionog suda.

Prema njenim rečima, zbog ovog naknadnog dostavljanja operativnog plana rada policije na spornoj utakmici, veće koje treba da donese konačnu odluku o prvostepenoj presudi navijaču na 10 godina zatvora, zakazalo je novi pretres za 6. april, kako bi taj dokument bio uvršten u dokaze i izveden na glavnoj raspravi. 

– Obaveza suda je da raspravi sve činjenice u ovom postupku i da ta konačna odluka bude apsolutno pravična i zakonita – naglašava sudija Dragičević Dičić.  

– U postupku protiv Draškovića nadležno veće je nakon javne sednice odlučilo da se glavni pretres ponovo otvori i on će biti uskoro zakazan. I u ovom slučaju veće želi da ponovo raspravi sve okolnosti pre nego što donese konačnu odluku. Velika je odgovornost sudija apelacionih sudova koji u novoj sudskoj mreži donose konačne odluke i u građanskim i u krivičnim predmetima, jer shodno novim procesnim zakonima, nakon prvog ukidanja u ponovnom žalbenom postupku moraju konačno da odluče.

– Pritisaka na sud ne sme biti i mi smo dosadašnjim radom jasno stavili do znanja da bilo kakvi pritisci neće imati uticaja na naš rad. Ne znam da je bilo pritisaka, a ja lično sam iz novina saznala za tu odluku našeg suda. Suština naše odluke je da se mora na glavnom pretresu raspraviti o svim činjenicama koje su vezane za težinu povreda oštećenih pripadnika Otpora.

– Činjenica je da se u našem sudu rešavaju predmeti povodom kojih je javnost veoma zainteresovana, a državni zvaničnici daju različite izjave u medijima. Kroz dugogodišnje iskustvo u teškim predmetima izjave zvaničnika se zaboravljaju prilikom donošenja odluka, kada sudije odlučuju o ljudskim sudbinama, osnovnim pravima i slobodama. Mlađe kolege uvek učim da ispod svake odluke na kraju ostaje samo ime sudije koji je učestvovao u njenom donošenju. Smatram da pritisci ne utiču na odluke i meni nije poznato da je takvih pritiska na sudije ovog suda i bilo.

– Ona se stvara godinama. O kaznenoj politici se vodi računa u zavisnosti od zastupljenosti i težine krivičnih dela, kao i društvene opasnosti koju ona nose. U promeni kaznene politike najveću ulogu ima značaj zaštićenog dobra što kod krivičnog dela na primer nedozvoljenog prometa droge jeste zdravlje ljudi, Tu su dela sa nasiljem i organizovanim kriminalom, trgovinom ljudima, gde je očigledno da se kaznena politika pooštrava. Kazne su pooštrene i za silovanja i nasilje na sportskim događajima.

– U toku prošle godine postupala sam u Veću za organizovani kriminal, a ove godine sam predsednik žalbenog veća za ratne zločine. Pored svih obaveza koje imam kao predsednik suda, imam želju da ostanem u praksi, a i da pomognem kolegama. Očekuje se da odluka u nekoliko predmeta vezanih za ratne zločine bude doneta veoma uskoro, za nekoliko dana. Nedavno je doneta odluka u slučaju okrivljenog Duška Kesara, koji je prvostepeno bio osuđen na 15 godina zatvora. Ukinuta je prvostepena presuda i predmet je vraćen Višem sudu u Beogradu na ponovno suđenje. Prvostepeni sud je pojedine odlučne činjenice utvrdio čitanjem pravnosnažne presude Okružnog suda u Banjaluci bez da je izveo dokaze na osnovu kojih se utvrđuje postojanje tih činjenica.

– Mislim da je sada nemoguće donositi odluke pod direktnim uticajem vlasti. Nezamislivo je sada da se predmeti u kabinetima političara dele određenim sudijama i da se odluke unapred znaju. Mislim da je svima postalo jasno da je pravo svakog građanina da mu sudi nepristrasan i nezavisan sud.

– Ako su učestale tužbe na novinare, onda se može reći da se radi o pritisku na slobodu medija. Treba uspostaviti veću zaštitu novinara. Mislim da je sloboda izražavanja i javnog informisanja stvar pravne kulture jedne zemlje. Kada se radi o izveštavanju o krivičnim postupcima, mora se voditi računa o pretpostavci nevinosti i mislim da se u značajnim novinama ona poštuje. Sa druge strane, javnost ne sme da bude uskraćena za informacije o važnim krivičnim postupcima.

Sa manje sudija rešeno 26.122 predmeta

  • Koliko ima predmeta u Vašem sudu i da li su sudije preopterećene?

Sudije su bile opterećene brojem predmeta i činjenicom da je preuzet veliki broj starih predmeta u kojima je trebalo hitno postupati. Pokazali su veliki napor i entuzijazama vodeći računa o kvalitetu odluka. Pokrivamo područje sedam Viših sudova. U januaru 2010, u odnosu na druge apelacione sudove, preuzeli smo najveći broj predmeta. Imali smo tokom 2010. godine 38.810 predmeta, od toga smo 1. januara preuzeli 16.547 predmeta iz ranijih žalbenih sudova. U toku 2010. rešili smo 26.122 predmeta. Od starih predmeta rešili smo skoro 80 odsto. Začudio mi je podataka da smo 1. januara 2010. primili skoro 6.000 predmeta koji su čekali u žalbenom postupku između dve i pet godina. Tim predmetima smo dali prioritet i oni su svi rešeni. U sudu ima 74 sudija od predviđenih 88 i jedan deo sudija radi u odeljenjima za organizovani kriminal i ratne zločine. Naš sud je jedini apelacioni sud nadležan za predmet organizovanog kriminala i ratnih zločina, pa od 25 sudija koji rade u krivičnoj materiji, njih 15 postupa u tim predmetima. To je dodatno opterećenje.

(Preuzeto od dnevnih novina "Blic")

Si id non apparet, non ius deficit sed probatio (Paulus) – Ako se nešto ne dokaže, ne pravo, nego dokaz nedostaje